24sata

Padaj Silo i Nepravdo!

Razgovor sa Titom

leave a comment »

Prvo pitanje: Kad danas razmišljate o godinama rata i oružane etape revolucije naroda Jugoslavije, druže Tito, kakav značaj pridajete izvojevanim tekovinama?

Odgovor: Kad se čovjek u mislima vraća u prošlost, i razmišlja kroz kakve smo mi sve teškoće prošli, da bismo kroz narodnu revoluciju, u kojoj su učestvovali svi naši narodi, došli do ogromnih rezultata koje smo ostvarili, mora da zaključi da je najveće što smo u toj revoluciji postigli upravo bratstvo i jedinstvo koje je u njoj ostvareno. Cijena kojom je ta tekovina plaćena isuviše je velika, da bismo danas mogli dozvoliti bilo kome da prije svega bratstvo i jedinstvo, a isto tako i druge tekovine naše revolucije, bilo čime ugrozi.
Zato, kad danas vidim da još uvijek ima ljudi koji na sve to zaboravljaju i na razne načine ruše ili pokušavaju da ruše velike tekovine naše revolucije, za koje su date tolike žrtve u toku naše oslobodilačke borbe, to mi veoma teško pada. Značaj naše oslobodilačke borbe i tekovina ostvarenih u toj borbi ogroman je. Jugoslavija je danas u svijetu primjer zemlje koja je u najtežim vremenima uspjela da se odupre sili koja je ugrožavala ne samo Evropu nego i čitav svijet – i da u toj džinovskoj borbi ostvari i sačuva svoje jedinstvo uprkos svim pokušajima da se putem razdora i raznih drugih mahinacija naši narodi odvoje jedni od drugih.

 

Drugo pitanje: Da li ste, druže Predsedniče, zadovoljni procesom obnove zemlje i socijalističke izgradnje Jugoslavije, ili smatrate da je on mogao biti brži i praćen sa manje teškoća?

Odgovor: Ako uzmemo u obzir kako je Jugoslavija izgledala poslije oslobodilačkog rata i šta smo u njoj našli, onda zaista možemo biti zadovoljni rezultatima koje smo dosad postigli.
Pored toga, ne smijemo izgubiti iz vida ogromne teškoće koje su nam se u procesu izgradnje naše socijalističke zemlje bile ispriječile na putu.
Zbog toga je teško reći da li smo mogli dosada više učiniti i brže ići naprijed, iako smo ponekad i griješili. Mi smo, doduše, uvijek nastojali da smjelo uočavamo greške i da ih ispravljamo, koliko je to bilo mogućno, na vrijeme. Proces našeg unutrašnjeg razvoja, ekonomskog, političkog i drugog, nije bio lak. Na dosadašnjem putu nailazili smo na mnoge teškoće, koje su nam pričinjavane i izvana. Mnogima izvana nije bilo u interesu da se naša zemlja brzo konsoliduje i da mi tekovine stečene u procesu oslobodilačkog rata u punoj mjeri realiziramo. Ni danas još ne možemo reći da smo imuni od raznih grešaka i devijacija, kojima ponekad podležu neki naši rukovodeći ljudi. Međutim, ja sam uvjeren da ćemo mi sve to prebroditi, jer danas je ipak lakše nego što je bilo u prošlosti.

 

Treće pitanje: U kojoj meri je, po Vašem mišljenju, druže Predsedniče, put nove Jugoslavije u socijalizam izraz osobenosti njenog položaja i stepena razvoja, a u kojoj rezultat jednog novog shvatanja i tumačenja doktrine marksizma?

Odgovor: Put nove Jugoslavije u socijalizam zasniva se na mnogim specifičnostima kojima obiluje naša zemlja. Glavni pečat takvom razvoju socijalizma u našoj zemlji dala je naša oslobodilačka borba, naša revolucija, u kojoj su učestvovali svi naši narodi. Svojim heroizmom i žrtvama u ratu, svojom miroljubivom politikom poslije rata i težnjom za ravnopravnom saradnjom sa svim narodima svijeta, naša zemlja je stekla takav položaj koji danas ima u svijetu. Ovdje, kod nas, ne postoji neko novo shvatanje doktrine socijalizma. Mi se u svom radu rukovidimo naukom Marksa-Engelsa-Lenjina, koju primjenjujemo na naše poslove, ali ne dogmatski već stvaralački, u skladu sa opštim kretanjem u svijetu.

 

Četvrto pitanje: Kako u oblasti spoljnopolitičkih odnosa treba razumeti borbu socijalističke Jugoslavije i Vaša lična nastojanja, druže Predsedniče, da se u svetu očuva mir i ostvari konstruktivna saradnja među narodima?

Odgovor: Kurs koji je u spoljnoj politici zauzela Jugoslavija odmah iz početka u skladu je sa našom težnjom da se očuva mir. Narodi takve zemlje koja je prošla kroz teške i krvave borbe i teškoće, koja je toliko bila razorena, ne mogu željeti ništa drugo nego da u svijetu postoji mir i da se oni mogu posvetiti svom stvaralačkom radu. Jugoslavija je zbog toga jedna od prvih zemalja koja je stupila u redove nesvrstanih, ne priključujući se ni jednom bloku. To je učinilo da ona u svijetu stekne viliki prestiž kao miroljubiva zemlja koja zaista želi da se odnosi među narodima danas postavljaju drukčije nego što je to bilo u prošlosti, i nego što je to danas još uvijek.
Razumije se da smo mi takvim svojim stavom i radom u oblasti spoljnje politike – blagodareći svojoj konsekventnosti i strogom pridržavanju miroljubive politike, politike saradnje između svih naroda, politike koegzistencije između država i naroda bez obzira na unutrašnje društvene sisteme pojedinih zemalja – uspjeli da politika naše zemlje bude prihvaćena od mnogih zemalja, čime smo postigli da Jugoslavija danas uživa veliki ugled u svijetu.

 

Peto pitanje: Koliko su, po Vašem mišljenju i kao Predsednika Republike i kao Vrhovnog komandanta oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, opravdani i potrebni napori Jugoslavije da, iako istrajan borac za razoružanje, stvori i održava jednu modernu i snažnu armiju, a uz nju i sistem opštenarodne odbrane zemlje?

Odgovor: Iskustva iz prošlosti, a naročito iskustva iz sadašnjosti pokazuju nam da svaka zemlja, ako hoće da sačuva svoju nezavisnost, mora imati i sredstva za očuvanje te nezavisnosti. Ja sam zbog toga smatrao od samog početka da je veoma važno da Jugoslavija, bez obzira na materijalne žrtve, mora da ima jednu snažnu armiju koja će biti sposobna da brani nezavisnost svoje zemlje. Danas naša Jugoslovenska narodna armija, uključujući tu i teritorijalnu odbranu, ima u prvom redu zadatak da brani naš samoupravljački sistem, da brani takvu Jugoslaviju kakva je ona danas.
Zbog čega smatram da je to veoma važno? Zbog toga što se pokazalo svuda u svijetu, ne samo u jednom dijelu nego u mnogim dijelovima svijeta, da su sve zemlje koje su bile bez armije, ili su imale slabe armije, ne samo vrlo brzo padale pod utjecaj drugih sila nego su gubile i svoju nezavisnost. Jugoslavija može da očuva svoju nezavisnost jedino svojim unutrašnjim jedinstvom, bratskim jedinstvom, i čvrstinom svoje zemlje i narodne odbrane.

 

Šesto pitanje: Teško je naći oblast ljudskog interesovanja u kojoj Vi, druže Tito, već niste otvoreno i neposredno izneli svoje, ma i najopštije, mišljenje. Ali, postoji ipak jedno uvek aktuelno pitanje koje se Vama kao humanisti može pre mnogih drugih postaviti: čemu, u ovo doba, pridajete najveći značaj u životu čoveka radi ostvarenja njegove lične sreće?

Odgovor: To je zaista teško i komplikovano pitanje. Mi se danas sukobljavamo sa toliko različitih gledišta, sa toliko raznih mišljenja, na primjer u pogledu lične slobode čovjeka, u pogledu nezavisnosti jednog naroda, u pogledu uređenja unutrašnjih odnosa u pojedinim zemljama, kao što je to recimo i naša Jugoslavija kao federativna republika – da se sreća jednog čovjeka ne može odvojiti od sreće čitavog jenog naroda. Prema tome, svaki građanin može naći svoju sreću i svoje pravo mjesto u okviru jedne nacije, u okviru pravilnog rješavanja nacionalnog pitanja – što smo mi, po mom mišljenju, već postigli. Ali lična sreća se ne smije zasnivati na nezadovoljstvu ili nesreći drugih naroda ili ljudi uopšte. Prema tome, veoma je važno kako nacija ili ljudi usklade svoje odnose.

 

Titova misao, njegove reči i delo živeće trajno u svesti sadašnjih i budućih generacija samoupravne i nesvrstane, socijalističke Jugoslavije – kao njegova poruka i njihov zavet na daljem, Titovom putu.

Written by Admin

Septembar 7, 2008 u 8:35 pm

Objavljeno u Tekstovi

Komentariši

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

%d bloggers like this: